Šta su žene pronašli?

1. Kao što je prethodno navedeno, žene nisu dolazile da prisustvuju vaskrsenju; već balzamovati leš.

2. Različite žene su imenovane u različitim izvještajima.

Matej spominje Mariju Magdalenu i „drugu Mariju“.’ (Mt 28:1). Marko spominje Mariju Magdalenu, 'Marija majka Jakova*’ i Salome (Mk 16:1). Luka daje ime Mariji Magdaleni, Joanna i 'Mary majka Jamesa*'; ali ukazuje da to nisu bile jedine žene u grupi (Lk 24:10). Jovan spominje samo Mariju Magdalenu (Jn 20:1).(* Sa Mt 27:56 i Mk 15:40 saznajemo da Mary, Majka Jakova bila je i Josesova majka, i da je taj James bio poznat kao 'James the Less'; vjerojatno da ga razlikuje od 'Jamesa Pravednog', Isusov brat.)

Svi izvještaji govore da su stigli rano ujutro (John kaže da je još bio mrak kada je Marija došla (Jn 20:1) a Matthew kaže da je zora počela (Mt 28:1)).

3. Da li je to mogla biti pogrešna grobnica?

Ova ideja je suočena sa nizom prepreka:

(i) Matthew, Marko i Luka bilježe činjenicu da su žene lično promatrale lokaciju grobnice kada je Isus tamo odveden.

(ii) Pošto očigledno nisu očekivali nikakvo uskrsnuće; nego se očekivalo da će grobnica biti zapečaćena, sa kamenom na mestu, zašto bi ga pomešali sa otvorenim? A da jesu, zašto nisu shvatili svoju grešku što su ga našli praznim?

(iii) Vlasti su mogle da pobiju glasine o Isusu’ uskrsnuće jednostavnim stvaranjem tijela.

4. Otvorena grobnica

Mark spominje da su bili zabrinuti ko će pomjeriti kamen, pošto je bila velika (Mk 16:3). Mark, Luka i Jovan izvještavaju da su po dolasku pronašli kamen koji je već odvaljen od grobnice. Matthew nam kaže da je anđeo pomjerio kamen i prestrašio stražare (vidi prethodnu diskusiju). On nam ne kaže da li su žene zaista vidjele da se to dogodilo; ali nastavlja opisujući anđelov razgovor sa ženama (Mt 28:1-7).

5. Postoje neslaganja u pogledu toga koliko je ljudi ili anđela viđeno, i kada.

Matej se odnosi na jednog anđela i neke veoma uplašene stražare (koga su žene možda vidjele ili ne), sa anđelom koji govori ženama da „Dođite, vidi mesto gde je ležao Gospod’ (Mt 28:2-6). Zatim im kaže da će Isus otići u Galileju. Mora da su u nekom trenutku ušli u grobnicu: jer su tada ’brzo izašli iz groba sa strahom i velikom radošću’ (7-8). Prve riječi anđela mogu ukazivati ​​na to da su u početku bili izvan grobnice: ali to zavisi od unutrašnjeg rasporeda, jer su takve grobnice često imale nekoliko niša.

Marko nam priča da su nakon što su ušli u grobnicu vidjeli 'mladića obučenog u dugu bijelu haljinu kako sjedi s desne strane,’ koji im daje sličnu poruku onoj koju je prenio Matej. Također nam kaže da su pobjegli iz grobnice, drhteći i uplašeni.

Luka nam priča da su ušli u grobnicu i vidjeli dva čovjeka kako stoje pored njih u sjajnoj odjeći. Opet, data je slična poruka.

Jovan beleži da u ovom trenutku Marija Magdalena još uvek nema pravu ideju šta se dešava: jer kada pronađe Petera njena poruka je to, 'izveli su Gospoda iz groba, a mi ne znamo gde su ga položili.’ (Jn 20:2) Prema Džonovom izveštaju, tek mnogo kasnije Marija pogleda u grobnicu i vidi dva anđela.

Mogu li se ove razlike pomiriti? da, prilično lako.

(i) Pitanje da li su 'ljudi u bijelom'’ nazivaju li se anđelima ili ne mogu nam se činiti važnima: ali je imao mali značaj sa jevrejskog stanovišta. Starozavjetne reference na anđele često ih nazivaju „ljudi“.’ i, suprotno popularnom verovanju, ukazuju da su upravo tako često izgledali (npr. Gen 19:1,10,12,15,16). Dakle, Markovi i Lukini opisi ne mogu se smatrati da to nisu bili anđeli; već jednostavno da su izgledali kao muškarci. Ovo takođe objašnjava zašto nam Jovan kaže da Marija, čak i nakon što sam vidio dva anđela u grobu (Jn 20:12), i dalje pretpostavljao da je tijelo upravo premješteno (v.15): njoj, izgledali su kao obični ljudi.

(ii) Razlika u vidljivim brojevima se takođe lako može objasniti uslovima unutar grobnice. Žene su vidjele glasnike (što je ono što 'anđeo’ zapravo znači), čuo poruku i pobegao. Morali bi ući u jednom fajlu: oni ispred bi imali najbolji pogled; dok bi oni iza vidjeli manje. Marija Magdalena, izgleda, nije ni ušao prije nego što su ostali požurili da izađu. Precizni detalji zabilježenog izvještaja ovisili bi o tome koja je od žena ispričala svoju priču.

Ukazuje li dosadašnja priča na 'uljepšavanje,’ ili namjeru pisaca da prenesu simboličnu, a ne doslovnu poruku uskrsnuća?

Prema crkvenim ocima, prvo jevanđelje koje je napisano bilo je Matejevo: ali njegov račun ima vrlo eksplicitnog anđela (iako samo jedan) i sadrži dodatne detalje u vezi sa stražarima.

Markovo izvješće je mnogo preferirano kao nagađano prvo jevanđelje od strane zagovornika uljepšavanja. Najkraći je, i ima najkraći i najjednostavniji izvještaj o uskrsnuću, sa samo jednim 'mladićem u dugoj bijeloj haljini.’ štaviše, ostatak Marka je spornog autorstva, postoji nekoliko poznatih verzija s različitim završetcima, tako da je moguće zanemariti sve što prati račun žena.

kako god, postoji nekoliko prigovora na teoriju uljepšavanja:

(i) Ako pogledamo šta je u Markovom izveštaju još uvek imamo jasnu izjavu da je grob bio otvoren i da je Isusovo telo otišlo. Izričito nam je rečeno da je Isus uskrsnuo, da je odsustvo tijela pokazalo tu činjenicu i da ide u Galileju, gde bi ga učenici videli. Drugim riječima, jesmo još uvijek gledajući potpuno formiranu izjavu a fizički uskrsnuće. Sve što se zapravo razlikuje u Markovom izveštaju je da on govori samo o jednom glasniku i da ga ne naziva anđelom.

(ii) 1 Corinthians 15:3-8 (koji se uglavnom datira između AD 54-7), a da ne spominje račun žena, navodi pojavljivanja uskrsnuća Petru, dvanaestorica, 500 u jednom trenutku, James, svi apostoli i na kraju Pavle: i, kao što je pomenuto drugdje, analiza ovog odlomka ukazuje da su ovi stihovi zasnovani na još ranijem iskazu vjere.

(iii) Može se iznijeti jak argument na osnovu sadržaja da Luka nije zasnovao svoje jevanđelje ni na Marku ni na Mateju, ili ako je to uradio, sigurno nije pokušavao da ulepša svoj račun. Na primjer, ceo Mark 6:45-8:26 je odsutan; uključujući izvještaj o Isusu hodanju po vodi, koju bi svaki uljepšavač sigurno koristio. Slično, Lukin izveštaj o Isusovom rođenju ne pokazuje nikakvu svest o Matejevom izveštaju o poseti mudraca i bekstvu u Egipat.

(iv) Jovanovo jevanđelje, iako ga većina naučnika još uvijek smatra posljednjim zapisanim, nema smisla ni kao djelo uljepšavanja. Njegov izvještaj o Marijinoj posjeti grobu pojavljuje se na njegovoj licu da je u suprotnosti s drugim izvještajima: on izostavlja svjedočanstvo drugih žena i kaže da u vrijeme kada je Marija prvi put pronašla Petra i Ivana nije imala pojma šta se dogodilo s Isusom, osim što je bio odveden (Jn 20:2). S druge strane, kao kod Luke, čini se da niko od drugih pisaca jevanđelja nije bio upoznat sa Jovanovim izveštajem: uljepšavač jedva da bi ispustio tako potresnu priču niti bi proturječio Johnovoj verziji događaja.

(v) Ako bi se izvršila optužba za uljepšavanje, moralo bi biti protiv Matthewa. Ali, u odnosu na prikaz onoga što su žene vidjele, jedina prava razlika je u tome što Matthew glasnika naziva anđelom.

(vi) Što se simboličke namjere tiče, prazna grobnica se pojavljuje kao centralna karakteristika svakog pojedinog izvještaja. Stoga je vrlo teško ovo smatrati samo simboličnim dodatkom. Jasno je da pisci navode da je grobnica bio prazan.

Povratak na glavni članak.