Što su žene pronašle?

1. Kao što je prethodno navedeno, žene nisu dolazile svjedočiti uskrsnuću; ali balzamirati mrtvac.

2. Različite su žene imenovane u različitim izvještajima.

Matej spominje Mariju Magdalenu i 'drugu Mariju'’ (Mt 28:1). Marko spominje Mariju Magdalenu, 'Marija Jakovljeva majka*’ i Salome (MK 16:1). Luka imenuje Mariju Magdalenu, Joanna i 'Marija majka Jakovljeva*'; ali ukazuje da to nisu bile jedine žene u skupini (Lk 24:10). Ivan spominje samo Mariju Magdalenu (Iv 20:1).(* Od Mt 27:56 i Mk 15:40 saznajemo da Marija, Jamesova majka također je bila Josesova majka, i da je taj James bio poznat kao 'James the Less'; vjerojatno da bi ga razlikovali od 'Jakova Pravednog', Isusov brat.)

Svi nam pričaju da su stigli rano ujutro (John kaže da je još bio mrak kad je Mary došla (Iv 20:1) a Matthew kaže da je počinjala zora (Mt 28:1)).

3. Je li to mogla biti kriva grobnica?

Ova ideja se suočava s nizom prepreka:

(ja) Matej, Marko i Luka bilježe činjenicu da su žene osobno promatrale lokaciju grobnice kad je Isus tamo odveden.

(ii) Budući da očito nisu očekivali nikakvo uskrsnuće; nego se radije očekivalo da će pronaći grobnicu zapečaćenu, s kamenom na mjestu, zašto bi ga brkali s otvorenim? A kad bi imali, zašto nisu shvatili svoju pogrešku kada su ga našli praznog?

(iii) Vlasti su mogle odbaciti glasine o Isusu’ uskrsnuće jednostavnim stvaranjem tijela.

4. Otvorena grobnica

Marko spominje da su bili zabrinuti tko će pomaknuti kamen, kako je to bio veliki (MK 16:3). Ocjena, Luka i Ivan izvještavaju da su po dolasku pronašli kamen već otkotrljan s groba. Matej nam govori da je anđeo pomaknuo kamen i prestrašio stražare (vidi prethodnu raspravu). Ne kaže nam jesu li žene doista vidjele da se to dogodilo; ali nastavlja opisujući razgovor anđela sa ženama (Mt 28:1-7).

5. Postoje razlike u tome koliko je ljudi ili anđela viđeno, i kada.

Matej govori o jednom anđelu i nekim vrlo preplašenim stražarima (koje su možda žene vidjele ili ne), s anđelom koji govori ženama 'Dođite, vidjeti mjesto gdje je ležao Gospodin’ (Mt 28:2-6). Zatim im kaže da će Isus ići u Galileju. Mora da su u nekom trenutku ušli u grobnicu: jer su tada 'brzo izašli iz groba sa strahom i velikom radošću’ (7-8). Prve riječi anđela mogu značiti da su u početku bili izvan grobnice: ali to ovisi o unutarnjem rasporedu, budući da su takve grobnice često imale nekoliko niša.

Marko nam govori da su nakon ulaska u grob vidjeli 'mladića obučenog u dugu bijelu haljinu kako sjedi s desne strane,’ koji im daje sličnu poruku onoj koju prenosi Matej. Kaže nam i da su pobjegli iz groba, dršćući i uplašeni.

Luka nam govori da su ušli u grob i vidjeli dva čovjeka kako stoje kraj njih u sjajnim haljinama. Opet, daje se slična poruka.

Ivan bilježi da u ovom trenutku Marija Magdalena još uvijek nema stvarnu ideju što se događa: jer kad pronađe Petera njezina je poruka ta, 'izveli su Gospodina iz groba, i ne znamo gdje su ga položili.’ (Iv 20:2) Prema Johnovu izvješću, tek mnogo kasnije Marija pogleda u grob i vidi dva anđela.

Mogu li se te razlike pomiriti? Da, prilično lako.

(ja) Pitanje jesu li 'ljudi u bijelom’ zovu li se anđeli ili ne mogu nam se činiti važnima: ali je imao mali značaj sa židovskog stajališta. Starozavjetna spominjanja anđela često ih nazivaju 'ljudima'’ i, suprotno uvriježenom mišljenju, pokazuju da su upravo tako često izgledali (npr. Gen 19:1,10,12,15,16). Dakle, Markovi i Lukini opisi ne mogu značiti da oni nisu bili anđeli; nego jednostavno da su izgledali kao muškarci. Ovo također objašnjava zašto nam Ivan govori da Marija, čak i nakon što je vidio dva anđela u grobu (Iv 20:12), i dalje pretpostavljao da je tijelo upravo premješteno (v.15): prema njoj, izgledali su kao obični ljudi.

(ii) Razlika u viđenim brojevima također se lako objašnjava uvjetima unutar grobnice. Žene su vidjele glasnike (koji je ono 'anđeo’ zapravo znači), čuo poruku i pobjegao. Morali bi ući u jednoj grupi: oni ispred bi imali najbolji pogled; dok bi oni iza vidjeli manje. Marija Magdalena, čini se, nije ni ušao prije nego što su ostali požurili izaći. Točni detalji zabilježenog izvještaja ovisit će o tome koja je od žena pričala svoju priču.

Ukazuje li dosadašnja priča na 'uljepšavanje,’ ili namjera pisaca da prenesu simboličnu, a ne doslovnu poruku o uskrsnuću?

Prema crkvenim ocima, prvo evanđelje koje je napisano bilo je ono po Mateju: ali njegov račun ima vrlo eksplicitan anđeo (iako samo jedan) i sadrži dodatne pojedinosti o čuvarima.

Zagovornici uljepšavanja preferiraju Markov izvještaj kao pretpostavljeno prvo evanđelje. Najkraći je, i ima najkraći i najjednostavniji prikaz uskrsnuća, sa samo jednim 'mladićem u dugoj bijeloj halji.’ Štoviše, Ostatak Marka je spornog autorstva, postoji nekoliko poznatih verzija s različitim završecima, pa je moguće ignorirati sve što slijedi nakon prikaza žena.

Međutim, postoji nekoliko prigovora na teoriju uljepšavanja:

(ja) Ako pogledamo što je u Markovom izvještaju još uvijek imamo jasnu izjavu da je grobnica bila otvorena i da je Isusovo tijelo nestalo. Izričito nam je rečeno da je Isus uskrsnuo, da je odsutnost tijela pokazala činjenicu i da je išao u Galileju, gdje bi ga učenici vidjeli. Drugim riječima, mi smo još gledajući potpuno oblikovanu izjavu a fizički uskrsnuće. Sve što se zapravo razlikuje u Markovom izvještaju je to što on govori samo o jednom glasniku i ne naziva ga anđelom.

(ii) 1 Korinćanima 15:3-8 (koji se općenito datira između AD 54-7), dok ne spominje ženski račun, navodi ukazanja uskrsnuća Petru, dvanaestorica, 500 u jednom trenutku, James, svi apostoli i na kraju Pavao: i, kako je spomenuto drugdje, analiza ovog odlomka ukazuje da su ovi stihovi temeljeni na još ranijoj izjavi vjere.

(iii) Jak argument može se dati na temelju sadržaja da Luka nije utemeljio svoje evanđelje ni na Marku ni na Mateju, ili ako je to učinio, sigurno nije pokušavao uljepšati svoj račun. Na primjer, cijeli Marko 6:45-8:26 je odsutan; uključujući i izvještaj o Isusovom hodanju po vodi, što bi svaki uljepšavač sigurno iskoristio. Na sličan način, Lukin izvještaj o Isusovom rođenju ne pokazuje svijest o Matejevom izvještaju o posjetu mudraca i bijegu u Egipat.

(iv) Ivanovo evanđelje, iako ga većina učenjaka još uvijek smatra posljednjim napisanim, nema smisla ni kao djelo uljepšavača. Njegov izvještaj o Marijinom posjetu grobu na prvi pogled proturječi drugim izvještajima: on izostavlja svjedočanstvo drugih žena i kaže da u vrijeme kada je Marija prvi put pronašla Petra i Ivana nije imala pojma što se dogodilo s Isusom, osim što je bio odveden (Iv 20:2). S druge strane, kao i kod Lukea, čini se da nitko od ostalih pisaca evanđelja nije bio upoznat s Ivanovim izvještajem: uljepšavač bi teško izbacio tako dirljivu priču niti proturječio Johnovoj verziji događaja.

(v) Ako je podignuta optužba za uljepšavanje, moralo bi biti protiv Matthewa. Ali, u pogledu prikaza onoga što su žene vidjele, jedina stvarna razlika je u tome što Matej glasnika naziva anđelom.

(vi) Što se tiče simboličke namjere, prazna grobnica pojavljuje se kao središnje obilježje svakog pojedinog izvještaja. Stoga je vrlo teško ovo smatrati pukim simboličnim dodatkom. Jasno je da pisci navode da je grobnica bio je prazan.

Povratak na glavni članak.