Le Upu a Iesu
E oo atu i le taimi na afio mai ai Iesu, o nisi o manatu ua mautu lelei i mafaufauga faa-Iutaia; ae o o latou uiga faaonapōnei e leʻi ōgatusa i taimi uma ma faamalamalamaga na avatu e Iesu…
Kiliki iinei e toe foi atu i Seoli e Manumalo po o le Lagi e Totogi, po'o so'o se mataupu o lo'o i lalo:
Toe faauigaina Iutaia Eschatology
E pei ona talanoaina i le vaega muamua, ina ua amata e Iesu lana faiva o manatu nei ua uma ona faavaeina i mafaufauga faa-Iutaia; e ui lava o lo latou natura moni ma e oo lava i lo latou i ai, sa faaauau pea ona avea ma mataupu o finauga ogaoga:
- Sheol – Le Nofoaga o E Maliliu.
- Le Fatafata o Aperaamo - o se nofoaga e mafai ai e tagata Iutaia amiotonu ona faatalitali i lo latou toetutu mulimuli ane.
- Gehenna – o se nofoaga o le taui a le Atua, e sosoo ai a lē o le toetū mulimuli ane, pe
- O le Oti Lona Lua - faʻaumatia poʻo se tulaga o le oti tumau.
Sa faaaogā nei faaupuga i aʻoaʻoga a Iesu ma le ʻauaposetolo, ma aveina atu i le Feagaiga Fou Eleni: ae e tatau i le tagata faitau ona matauina o latou uiga NT o uiga ia na faamatalaina e Iesu; ma o nisi vaega e matuā ese lava mai a latou tagata Iutaia. O nisi fa'aliliuga fa'aPeretania tuai, e pei o le ‘Authorised’ (po o ‘King James’) Fa'aliliuga, e sili i le le faasaoina o igoa Iutaia o ‘Sheol‘ ma ‘Gehenna‘ – nai lo le faaaogaina o le upu lava e tasi, ‘seoli,’ mo mea uma e lua – ae o le tele o faaliliuga faa-Peretania faaonaponei o loo taofia ai igoa Iutaia. O auala uma e lua e iai o latou faʻafitauli, ona o le au faitau e masani ona faauigaina nei faaupuga i le malamalama o Iutaia, O tu ma aganuu faa-Eleni ma isi aganuu atonu e matuā ese lava mai le aʻoaʻoga a Iesu lava ia.
O lea o le a tatou amata i le vaavaai atu ia Iesu’ togafitiga o nei mataupu…
Sheol ma le Fatafata o Aperaamo
I le faataoto i le mauoa ma Lasalo, O loo talanoa Iesu Sheol (Greek: ‘Hades‘).
Na tupu na oti le tagata aisi, ma na ave o ia e agelu i le fatafata o Aperaamo. Ua oti foi le mauoa, ma sa tanumia. I Seoli, na tepa a’e i luga ona mata, o lo'o mafatia (G931), ‘ua iloa mamao fo‘i e ia o Aperaamo, ma Lasalo i lona fatafata. Sa tagi o ia ma faapea mai, ‘Tama o Aperaamo, ia e alofa mai ia te au, ma auina atu Lasalo, ina ia fufui le pito o lona tamatamailima i le vai, ma faamalūlū loʻu laulaufaiva! Auā ua ou mafatia (G3600) i lenei afi (G5395).’ “Ae fai mai Aperaamo, 'Atali'i, manatua o oe, i lou olaga, maua au mea lelei, ma Lasalo, fa'apea fo'i, mea leaga. Ae o lenei ua faamafanafanaina o ia ma ua e mafatia (G3600). E ese mai i nei mea uma, ua i ai le vanu tele i lo matou va, ‘ina ‘ia lē mafaia e i latou o ē fia ō mai ‘iā te ‘outou, ma ina ia leai se tasi e laasia mai ai ia te i matou.’ “Na ia fai mai ai, ‘Ou te fesili atu fo‘i ‘iā te ‘outou, tama, ina ia e auina atu o ia i le fale o lo’u tamā; auā e to‘alima o‘u uso, ina ia molimau o ia ia te i latou, o lea latou te lē ō mai ai fo‘i i lenei mea o le puapuagā (G931).’ “A ua fai atu Aperaamo ia te ia, ‘Ua ‘iā te i latou Mose ma le ‘au perofeta. Tuu atu ia i latou e faalogo ia i latou.’ “Na ia fai mai ai, 'Leai, tamā o Aperaamo, ‘ae ‘āfai e alu atu se tasi nai ē ‘ua oti, o le a latou salamo.’ “Sa ia fai atu ia te ia, ‘Āfai latou te lē fa‘alogo ‘iā Mose ma le ‘au perofeta, e le mafai foi ona faatalitonuina i latou pe a toe tu mai se tasi nai e ua oti.’ ” (Lk 16:22-31)
Mātau manatu nei:
- O loo ola pea uso o le tamāloa mauʻoa; O lea la, o loo faamatala e Iesu le mea e tupu i se tasi pe a mavae ona oti, nai lo o le mea e tupu i le faamasinoga mulimuli o le lalolagi atoa..
- E le o tagata uma i Hades. Ua taʻu mai iā i tatou o Lasalo, o lē ua faileagaina i le olaga, ua ave i le fatafata o Aperaamo,’ i le mea e faamafanafanaina ai o ia.
- Ae o le eseese o togafitiga a alii e toalua, e oo lava i luma o le faamasinoga faaiu a le Atua, ua faaalia mai ai se mea taua e uiga i uiga o le Atua. E lē manaʻo o ia e faaumiumi faiga lē tonu o lenei lalolagi nai lo o le mea e manaʻomia; faapea, e oo lava i le taimi a o lei faia lana faamasinoga mulimuli, ‘ua amata fo‘i ‘ona fa‘amafanafana atu o ia i ē ‘ua puapuagātia ma fa‘asalaina ē agasala.
- Po o lona uiga ea o tagata uma na faia leaga i le olaga e otometi lava ona tuuese mai Seoli? Pe na ave Lasalo i le fatafata o Aperaamo ona, e ui i mea uma, sa tumau pea o ia o se Iutaia faamaoni? E leai se fesili e manino le taliina; aua e le o le uiga moni lena o le faataoto.
- O le mataupu taua o le tagata mauoa sa ola i se tulaga o le le fiafia i manaoga o i latou o loo siomia o ia.. O lenei mea e ui lava i le mea moni e faapea na a'oa'oina tagata Iutaia uma talu mai le la'itiiti e le talia e le Atua ia amioga.1 O le finauga a le mauoa, ‘Ae mautinoa lava, pe ana iloa e tagata e moni aʻoaʻoga a le Tusi Paia, ona latou faia lea o le mea tonu.’ Ae o Iesu ta'u mai ia i matou o le tali lena e leai se aofaiga o molimau e foia ai le faafitauli pe afai e le fia faalogo moni tagata. Ia matau lelei le manatu lea. O le a tatou toe foi i ai mulimuli ane.
I le fuaitau o loʻo taʻua i luga o le ae matauina nisi o upu o loʻo sosoʻo ma numera i puipui e amata i le 'G'. O nei mea ua ta'ua o “Numera malosi.”2 O i latou e iai le 'G’ e faaaogā prefix e iloa ai upu patino i tusitusiga Eleni, e tusa lava pe faapefea ona faaliliuina moni. Ou te manao e tosina atu lou mafaufau i ai 3 upu faapitoa o loo faaaogaina i lenei tusitusiga:
- tiga (G3600). Ua maua lea upu 4 taimi i le N.T. ma na o tusitusiga a Luka; faalua iinei, fa'aopoopo Lk 2:48 ma Acts 20:38. I mataupu e lua mulimuli, o loo faamanino mai e le talaaga o loo faaaogā e Luka le upu i le uiga o le mafatia o le mafaufau, po o le faavauvau, nai lo le tiga faaletino. Ua faamaonia lenei mea e ala i le iloiloina o le faaaogāina o lenei lava upu i le faaliliuga Eleni o le Septuagint o le Feagaiga Tuai.
- puapuaga (G931). E na'o le mea lea e maua 3 taimi i le N.T.; faalua i lenei faataoto (Lk 16:23,28) ma i totonu Mt 4:24. O le mea mulimuli e tupu i se faʻamatalaga o ituaiga eseese o faʻafitauli o le tagata – faama'i, o lo'o taofia e 'puapuaga', ulufia temoni, valea ma le pipili. E iai 11 isi faaaʻoaʻoga o lenei upu o loo faaaogāina i le Septuagint O.T.: 4 taimi i totonu 1Samuel 6:3-17 e faasino i le ‘taulaga mo le nofosala’ na faia e Filisitia; i totonu Ezekiel 3:20 & 7:19 e faaliliuina le Eperu mo le ‘mea tautevateva’; i totonu Ezekiel 12:18 o le faaEperu o le fefe po o le gatete; ma i totonu Ezekiel 16:52,54 & 32:24,30 mo le faalumaina po o le maasiasi. O faʻataʻitaʻiga uma a le Septuagint o loʻo faʻatatau i le manatu o tagata e oʻo i se tulaga o le faʻasalaga e uiga i lo latou taʻusalaina ma le faʻalumaina.. E talafeagai foi lea tulaga i le tulaga o lenei faataoto; ma i totonu foi Mt 4:24, e pei o le oona e lei foiaina, o le tausalaina ma le maasiasi ua leva ona iloa o mafuaaga o le tele o faaletonu o le mafaufau ma le tino (e.g. Pro 17:22). Manino, e leai se tasi o nei aafiaga na i ai i so o se lagona manaia ma i nisi tulaga atonu na aafia ai tiga ogaoga faaletino: ae, e pei o le tiga, e le o le uiga autu lena o lenei upu.
- mumu (G5395). O le uiga o lenei upu o le mumū o le malamalama. E masani ona faasino i se mumu mai se afi; e ui lava e le o se afi mumu moni. (I le faaliliuga o le Septuagint o Judges 3:22 e oo lava i le faaliliuina o le faaEperu mo le mata sili ona polesi o se naifi: e ui ina tulaga ese lena.) E maitauina le faaaogaina o lenei upu 7 taimi i le N.T.; ma i mea uma 6 isi mataupu e manino lava le agavaa e le upu, ‘afi’ - e ui lava i totonu 4 o nei mea (Heb 1:7; Rev 1:14; 2:18 & 19:12) e foliga mai ua na o se faatusatusaga vaaia po o se faatusa faafaatusa. Ae i lenei fuaitau (e ui lava i mea o fai mai ai nisi faaliliuga) ‘afi’ e le o taua - na o le vevela ma le fia inu. E mafai la ona i ai ni mafuaaga tatau e finau ai e faapea o le mumu iinei atonu e le faaletino, e pei o le vevela vevela ma le malamalama o le paia o le Atua, fa'aalia le agasala ma le maasiasi o le tagata (vaai Jn 3:19-20).
Ae ia manatua o le mea o loo tatou fesagaʻia i inei o le vaitaimi lea a o lumanaʻi le faamasinoga mulimuli a le Atua. O le ā la le fetalaiga a Iesu i le mea ua tupu mulimuli ane?
Kena
Ua uma ona tatou faia matauina e oo atu i le uluaʻi senituri TLM o se faiga masani a Iutaia le o faatasi ma le faitau lautele o tusitusiga Eperu ma se fuaiupu-ma-fuaiupu faʻamalamalama faʻamalamalamaga i le gagana Arama.. le ‘Targum Ionatana‘3 ua saunia ai faaliliuga faamaonia mo le tele o tusi faavaloaga. E faapitoa lava le taua o lenei mea e tusa ai ma le fuaiupu mulimuli o Isaia:
“O le a latou o atu, ma vaavaai atu i tino oti o tagata o ē na agaleaga mai iā te aʻu: auā e lē mamate o latou ilo, e le tineia foi lo latou afi; ma o le a inosia i latou e tagata uma.” (Isa 66:24)
Ua fa'aliliu e le Targum lenei mea:
Ma o le a latou o atu, ma vaavaai atu i tino o tagata, tagata agasala, o ē ‘ua fouvale i la‘u ‘upu: auā e lē oti o latou agaga, e le tineia foi lo latou afi; e fa‘amasinoina fo‘i ē amio leaga i Kēna, seia fai mai e amiotonu e uiga ia te i latou, ua lava mea ua tatou vaai i ai.
O le upu lavelave, ‘ anufe’ ua faauigaina o ‘agaga,’ o lea ua fautua mai ai o ‘agaga’ aua le oti; ma le fuaitau faamalamalama, ‘ e faamasinoina e amioleaga Gehenna‘ ua faaopoopo. Mulimuli ane, o le fasifuaitau mulimuli ua toe teuteu e faauigaina o le faasalaga e faatapulaa le umi. E pei ona taʻua muamua, O tu ma aga faa-Iutaia i ona po nei e manatu o le taimi aupito maualuga e faaalu i Gehenna e le sili atu 12 masina.
Ae peitai, Ua faamauina e Mareko o loo sii mai e Iesu le valoaga lava lea e tasi mai ia Isaia:
Afai e tausuai lou lima, tipi ese. E lelei ‘ona e sao atu i le ola ma le vae, nai lo le lima lua e alu i Kēna, i le le matineia (G762) afi (G4442), ‘ua i ai o latou anufe (G4663) e le oti (G5053), ma le afi (G4442) e le tineia (G4570).’ Afai e tausuai lou vae, tipi ese. E lelei ona e sao i le ola ma le pipili, nai lo le lafoina o ou vae e lua i Kena, i totonu o le afi (G4442) e le mafai lava ona tineia (G762) – ‘ua i ai o latou anufe (G4663) e le oti (G5053), ma le afi (G4442) e le tineia (G4570).’ Afai e te tausuai i lou mata, lafo i fafo. E lelei mo oe le ulu atu i le Malo o le Atua ma le mata e tasi, nai lo le lafoina o mata e lua i le afi o Kēna (G4442), ‘ua i ai o latou anufe (G4663) e le oti (G5053), ma le afi (G4442) e le tineia (G4570).’ (Mar 9:43-48)
O soo o Iesu e le o ni tagata atamamai Eperu (Acts 4:13); ma atonu o le a sili atu ona masani i upu a le Targum nai lo le uluaʻi gagana Eperu. Ae, ese mai le faʻamaonia o loʻo ia faʻamatalaina ‘Gehenna,’ Na pipiimau Iesu i upu muamua a Isaia o le, ‘ua lē mate fo‘i o latou ilo ma e lē tineia fo‘i le afi.’ Na te aveesea foi le faaiuga o le fuaiupu; le talanoaina uiga o isi: ae le faia se taumafaiga e fautua atu e iai se tapulaa i lona umi.
Va'ai i uiga o upu fa'ailoga, e mafai ona tatou matauina mea nei:
- afi (G4442). O le upu Eleni masani lea mo le toetoe lava o soo se ituaiga afi, ma o le a malamalama i taimi uma i lena faiga sei vagana ua suia e lona talaaga (e.g. ‘afi mai le lagi’ e mafai ona faauigaina o le 'uila').
- e le matineia (G762) ma tineia(G4570). O le G762 o se uiga leaga e fai mai le veape, G4570 ; o lea la i tulaga uma e lua o loo faamamafa ai e Iesu le natura o le afi e le mafai ma e le mafai ona tineia. O lea faamamafa faifai pea ua faamanino mai ai e finagalo Iesu ia tatou iloa o lenei afi e uiga ese ma e faavavau lona natura.. (Ma e sili ona mata'utia, e pei ona taʻua i lalo e ala i le matuā ʻalofia o loo taʻua e Iesu lava ia.)
- anufe (G4663). O le upu Eleni o loo faaaogā i inei ma le faaliliuga o le Septuagint o Is 66:24 e mafai ona faaliliuina o le ‘ilo,’ 'ulu’ po o ‘ anufe eleele:’ aua lava ne’i ‘agaga.’ Ae e tatau ona matauina lena mea, le ulua'i Eperu o Is 66:24, nai lo le fa'aogaina o le upu lautele mo se grub, ilo po o anufe (H7415), fa'aaogaina se upu ma'oti: “tole’ah” (H8438). O le fa'aliliuina lea o le igoa o se ituaiga o grub (le 'ulaula mumu', Kermes (or coccus) ilicis) po o le vali mūmū sesega po o le vali mūmū e maua mai ai. Talu ai o le G4663 o se faaupuga lautele mo le 'grub’ e manino lava o le ga'o lava ia, nai lo na o le lanu, o le faamoemoe lena. Ae o le igoa Eperu patino e iloa ai se iniseti e masani ona aai i nisi ituaiga o laau oak, nai lo le pala aano. E pipii le fafine i ogalaau po o laulaau, e fai ai se mea e pei ose fulafula mūmū gale; o lona tino e fai ma talita ola mo ana tama se'ia fofoa ma i'u ai ina fa'aumatia le tina. O le vali mumu na tu'u mai e le tina e malosi tele e valivali ai lau, tama'i la'au ma fuga; e aoina ma fa'agogo.
- oti (G5053). I isi uma o le 12 N.T. mea tutupu e ta'u mai ai le oti olaola: e ui atonu e mafai ona faʻaaogaina iinei i se uiga faʻatusa; aemaise lava pe a faauigaina e fai ma sui o le tausalaina o le agasala e lei faamagaloina.
Ae maitau lena mea, e pei lava o le afi o loʻo faʻaalia e le uma, e fa'apea fo'i le fa'atusa 'ino'ino o ia ula-mūmū toto e ufiufi ai so'o se mea e totoe o ē solitulafono. Ma e le o taʻuina mai ia i tatou pe faʻafefea ona tumau e aunoa ma nisi sapalai o suauu poʻo meaʻai. Ua tatou iloa o Mose’ mu le vao e le'i fa'aumatia. Ae o le a le mea e tatau ona fafaga ai nei ga'o? O le a tatou toe foi i lenei fesili mulimuli ane.
Mo le manuia o le atoatoa, O le a ou ta'ua faapuupuu atu fuaitau fesootai nei:
- Mat 18:6-9 e foliga mai o se fa'apu'upu'u fa'amatalaga o le talanoaga tutusa ma Mark 9:43-48. E mautinoa lava o se fa'aliliuga tuto'atasi lea o le talanoaga lava e tasi. O le talaaga (mafua ai ona se ese fanau) e tutusa, e pei o le fuaiupu (Isa 66:24) o loo sii mai e Iesu. Ae, le mea Mark 9:43,45 tautala e uiga i, ‘o le afi e lē tineia lava,’ Ua taʻua e Mataio o le ‘faavavau (G166) afi'. Le upu Eleni lea ‘aionios‘ e masani ona faaliliuina i le ‘faavavau’ po o le ‘faavavau:’ ae ua finau nisi e tatau ona tuuina atu, ‘aeonia’ pe, ‘atoa ma le umi o le matua.’ O le a tatou talanoaina atili lenei mea i se taimi lata mai.
- Mat 5:29-30 o se fa'apuupuu tele o fa'amatalaga o lo'o i luga: ae maua i le Lauga i luga o le Mauga.
- Mat 23:33 ta'ua e Iesu’ upu i le au tusiupu ma le au faresaio: ‘Outou gata, outou le fanau a gata fe'ai, pe faapefea ona outou sao mai le faamasinoga (G2920) o Kena?’ Le upu Eleni lea ‘krisis,’ ua faailoa mai ai o Kena o se nofoaga mo le faatinoina o le faamasinoga tonu; ma ua faamanino mai e Iesu o lo latou faa-Iutaia ma galuega o le agalelei e le mafai ona tuuina atu ia i latou se tuusaunoaga mai lona faasalaga..
Le Oti Lona Lua
“‘Aua ‘e te matata‘u i ē fasioti tagata (G615) le tino, a ‘ua lē mafai ‘ona fasioti (G615) le agaga. Ae leai, ia matata'u i le na te mafaia ona faaumatia (G622) le agaga atoa ma le tino i Kena.” (Mat 10:28)
E ui e leʻi faaaogāina tuusaʻo e Iesu lea faaupuga, ‘o le oti lona lua,’ i le taimi o lana faiva i le lalolagi, o le mau o loo i luga e faailoa mai ai, i lona mafaufau, sa fesootaʻi lea ma le faasalaga o Kena. G615, ‘apokteino,’ e masani ona uiga ‘fasiotia’ pe, sili atu moni, ‘ia fa‘aumatia e ala i le vavae‘eseina o le ola;’ e ui lava e le o le uiga o le faʻaumatia soʻo se mea e totoe. Ae G622, ‘apollumi,’ o lona uiga ‘ia fa‘aumatia e ala i se fa‘atafunaga.’ Toe foi, o le a tatou talanoaina atili lenei mea i se taimi mulimuli ane.
Oona faanoanoa i le afi o le pogisa i fafo
Seʻi manatu i fetalaiga nei a Iesu na taʻua e Mataio ma Luka:
Mat 8:11-12 ‘Ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e to‘atele o le a ō mai mai sasa‘e ma sisifo, ma o le a nonofo i lalo ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo i le Malo o le Lagi, ae o le a tuliesea fanau o le Malo (G1544) i fafo (G1857) pogisa (G4655). O iina (G1563) o le a fetagisi ma lilivau o nifo.
Luk 13:28 O iina (G1563) e fetagisi ma lilivau o latou nifo, pe a outou iloa atu Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo, ma perofeta uma, i le malo o le Atua, a o outou lava e tulei (G1544) i fafo (G1854).
O loo fetalai atu Iesu i tagata Iutaia, e tupuga mai ia Aperaamo, Isaako ma Iakopo; o lana faaaliga i le lumanai mo le afio mai mulimuli o le Mesia, o se tasi na tupuga mai i lo latou lava Tupu o Tavita, e faatuina le malo o le Atua i le lalolagi. E pei o lea, sa latou vaai ia i latou lava o ni ‘fanau o le Malo.’ Ia matau faapitoa manatu nei:
- Muamua, O loo avatu e Iesu se lapataʻiga malosi iā i latou e faapea, o le mea moni, e matuā lamatia lava i latou i le teena faamalosi. G1544 o lona uiga o le 'lafo ... i fafo'; ae afai e le o lava le manino, Ua faaopoopo manino mai e Luka le G1854 ('alo ese mai').
- Tulaga lua, ua ia faamatalaina lenei nofoaga o le ‘fafo (G1857) pogisa (G4655)'. G1857 o se tuufaatasiga o le G1854, toe faamamafaina le manatu o le teena ma le tuueseeseina. G4655, ‘pogisa,’ o nisi taimi e faʻaaogaina i le uiga o le 'le manino': ae i le N.T. e masani ona fa'aalia o le leai o se malamalama i se lagona fa'aletino po'o le amio.
- Lona tolu, ua ia faamanino mai o se aafiaga faapena o le a iu ai i le oona, faanoanoa ma le iloa mo i latou ua teena i lenei auala, e pei ona faailoa mai e le fasifuaitau, ‘ua fetagisi ma lilivau o nifo.’ O le lilivau o nifo i la latou aganuu o se faailoaga o le ita tele (po o le ita foi – Acts 7:54).
- Mulimuli ane, matau o le faaupuga, ‘ina (G1563)', e le o se upu puupuu pe faafuase'i: e faailoa mai ai se nofoaga patino, o le itu i fafo na lafo i ai i latou ua teena.
E fa isi mau o loo i le Mataio i fetalaiga a Iesu o loo taʻua ai lenei autu o le ‘tagi ma le lilivau o nifo’:
Mat 13:40-42 E pei ‘ona fa‘aputuina o vao leaga ma susunuina (G2618) ma le afi (G4442); e fa‘apea fo‘i i le i‘uga o lenei tausaga (G165). E aauina atu e le Atalii o le Tagata ana agelu, latou te fa‘apotopotoina fo‘i nai lona Mālō o mea uma e tautevateva ai, ma i latou o e fai amioletonu, ma o le a lafoina i latou i le ogaumu aasa (G4442). O iina (G1563) o le a fetagisi ma lilivau o nifo.
Mat 13:49-50 E faapena foi i le gataaga o le lalolagi (G165). O le a o mai agelu, ma tuueseese mai e amioleaga mai i e amiotonu, ma o le a lafoina i latou i le ogaumu aasa (G4442). O iina (G1563) o le tagi ma le lilivau o nifo.
Mat 22:13 Ona fai atu lea o le tupu i auauna, ‘Ia fusifusia ona lima ma ona vae, ave ese o ia, ma lafo (G1544) o ia i fafo (G1857) pogisa (G4655); iina (G1563) o i ai le tagiauē ma le lilivau o nifo.’
Mat 25:30 lafo i fafo (G1544) o le auauna le aoga i fafo (G1857) pogisa (G4655), o fea iina (G1563) o le a fetagisi ma lilivau o latou nifo.’
Mai nei mea e mafai ona tatou maua ai manatu faaopoopo nei:
- O nei fuaiupu uma e foliga mai o loo faasino i le nofoaga e tasi, ‘ua i ai le tagiauē ma le lilivau o nifo.’
- Afai latou te faasino uma i le nofoaga e tasi, ona sosoo ai lea ma lenei ‘ogāumu afi’ i le ‘pouliuli i fafo’ e le tatau ona fa'aolaina i se afi masani: ae o se ituaiga o afi pogisa e leai se malamalama.
- Pe a ‘ susunuina le vao leaga (G2618) ma le afi (G4442),’ G2618 o lona uiga o le 'mu i lalo,’ (i.e. ina ia leai se mea e totoe na o le efuefu). O lea la, e lē o se mea valea le fesili pe mafai ona fautuaina se faatafunaga faapena mo i latou o loo lafoina i le ‘ogāumu afi. (G4442)'. O le a tatou iloiloina lenei mea i nisi auiliiliga mulimuli ane.
- O faasinomaga uma i Matthew 13:24-50 e mai faataoto e faamatala ai mea na tutupu i le faaiuga o le tausaga/lalolagi. O le upu Peretania, ‘aeono,’ na mua'i fa'aliliuina le upu Eleni 'aion’ (G165)) ma tumau latalata i ai i lona uiga. Ae o loo i ai eseesega taua, lea o le a tatou talanoaina atili auiliili i Fa'aopoopo A.
- O le faataoto i Matthew 22:2-14 e foliga mai foi e taulai atu i mea e tutupu i le iuga o le taimi, faamatalaina o se taumafataga o le faaipoipoga lea e teena ai uluai malo, faatasi ma se tasi na ulu atu i le tausamiga e aunoa ma se ofu o le faaipoipoga. (Talu ai o lenei mea sa masani ona saunia e le tagata talimalo i le faitotoa, o lona uiga na ia teena le agalelei o le tagata talimalo po o le taumafai e sosolo i se isi auala.)
- Ae o lesi foi itu, Mat 25:14-30 ‘ua ta‘u mai ai le tu‘uina atu o le ‘au‘auna paie i le pouliuli i fafo.
- E ui o nei mau e foliga mai e faasino i le nofoaga e tasi, le mulimuli 2 faamatala tulaga ese'ese. Pe o lona uiga ea o le auauna paie e oo i ai le malaia e tasi; pe atonu e ese le taunuuga mulimuli?
vaefaamatalaga
- Vaai, faataitaiga, Lev 19:9-10, Deut 16:11-14, Job 31:16-22, E 58:4-11[/x].
- O nei fuainumera e fetaui ma mea na tusia i le Dictionary of Greek Words mai le Strong’s Exhaustive Concordance saunia e James Strong, S.T.D., LL.D.
- ‘Ua toe faaupu e le Kaletaia le perofeta o Isaia’ [saunia e Ionatana b. Usialu] tr. saunia e C.W.H. Pauli, Fale o Lonetona Society, 1871, itulau. 226. Malo lautele. Avanoa mai Google Tusi.
Kiliki iinei e toe foi atu i Seoli e Manumalo po o le Lagi e Totogi.
Alu i le: E uiga ia Iesu, Liegeman itulau autu.
Fausiaina itulau e Kevin King