Fa'aopoopo A – O le a le umi o le Aeon?

Fa'aopoopo A – O le a le umi o le Aeon?

O se tasi o vaega sili ona taufaafefe o aoaoga a Iesu i le Lagi ma Seoli e faatatau i lona umi. Matou te tauivi e malamalama i le manatu o le taimi e le uma; ae i le taimi lava e tasi ua faamalosia i matou e taʻutino atu lena mea, mo le Atua, e tatau ona avea lenei mea ma se vaega le maalofia o lona natura. E foliga manaia le faamoemoe o le fiafia e le uma: a o le felafolafoa'i; e aunoa ma se faamoemoe e maua ai se mapusaga, e le mafaamatalaina le leo leaga. E sili atu ia i tatou le le mafaufau pe i ai lava nai lo le feagai ma se faamoemoega mata'utia. Le ofo itiiti, ona, o mea uma i totonu ia i tatou e tetee faanaunau i soo se manatu faapena.

Ae ui i lea, fa'atatau, e tatau ona talia le avanoa; ma, pe a iai se isi mea, o le mea sese sili ona leaga e mafai ona tatou faia o le faʻaogaina lea o mafaufauga.

Kiliki iinei e toe foi atu i Seoli e Manumalo po o le Lagi e Totogi, po'o so'o se mataupu o lo'o i lalo:

O le a le Aeon?

Pe a mafaufau i le Upu a Iesu, sa matou matauina o faataoto i Matthew 13:24-50 e fa'atatau i le 'i'uga o tausaga/lalolagi' e mafai ona fa'aliliuina o le 'i'uga o le aeon.'O la matou upu Peretania, ‘aeono,' o se faaliliuga muamua o le gagana Eleni aion (G165) e ala i le Latina; ma tumau latalata i ai i lona uiga. Ae aion‘ o ia lava o se faaliliuga o le upu Eperu, olam(H5769); ma, e ui lava ina tutusa ia manatu e tatau ona tatou mataala i le faitauina o le tele o uiga maaleale i tua i le uluai upu Eperu, aua o mea uma 3 o gagana ua o'o i suiga o uiga i le tele o tausaga.

  • Le uiga muamua o olam sa i ai ‘se vaitaimi le iloa mamao i le taimi ua tuanai po o le lumanai’ po o le ‘faavavau.’1 O le uiga lea o loo faaaogaina i le Feagaiga Tuai atoa; (se'i vagana ai ni nai tusitusiga i le O.T mulimuli. tusi e tusia). Ae i talanoaga faa-Rapi mulimuli ane ma liturgy, mai le ogatotonu po o le tuai o le vaitaimi o le Malumalu Lona Lua (c.300BC pe mulimuli ane), na amata ona faʻaaogaina i le uiga o le 'tausaga' poʻo le 'lalolagi' (pei o le 'Olam Ha-Ba-Ba-Ba-ba‘ (‘Le lalolagi o le a oo mai’) ma 'Adon Olama‘ (‘Ai o le Lalolagi’)).2
  • O le gagana Peretania 'aeon' (US/Kanata 'eon') ua tumau le taulai atu i le uiga o le 'se matua umi (e ui lava e gata mai) vaitaimi;' fa'atasi ai ma nisi fa'amatalaga fa'apitoa i matā'upu o le fa'afanua ma le vateatea.

  • le Eleni ‘aionO le uiga muamua o le ‘ola,'i le uiga o le 'ola' poʻo le 'malosi-ola;' ae mai Homera (c.700BC) luga, o lona uiga faʻalauteleina e aofia ai manatu o le 'ola ola' ma le 'tulaga olaga', ‘tupulaga’ ma le ‘tausaga;' e ui lava e masani ona faaliliuina o le 'tausaga' i le uiga o 'tausaga', 'fa'avavau, 'leai se taimi' po'o le 'mo le fa'avavau'; po'o se isi mea e pei o le 'lalolagi' i le uiga o 'mea uma e mafai ona tatou iloa i se aeon faapitoa' (e pei o le umi o le talafaasolopito o tagata). Palato (c.350BC) fa'aaogainaaion‘e fa‘ailoa ai ‘le lalolagi e fa‘avavau o manatu,' ma Aristotle (c.330TLM) e pei o le olaga ‘e ola pea ma le paia’ o le Lagi. O lea na amata ai ona maua e le upu ni ata fou o le uiga faafilosofia ma le talitonuga; e ui lava e leai se tulaga lautele.

O le fesili e popole ai i tatou iinei o le auala e tatau ona aafia ai lo tatou malamalama i tusitusiga o le Feagaiga Fou i nei suiga faasolosolo malie..

Afai tatou te suʻesuʻeina le faʻaaogaina o 'aion‘i le Feagaiga Fou, matou te iloa e tupu 128 taimi. I totonu 60 o nei mea o loʻo faʻaaogaina i se faʻaaliga o foliga, ‘i totonu o le aeon(s),' pe o nisi taimi, ‘i le aeons o aeons.’ O le uiga masani o lenei faaupuga e foliga mai o le ‘faavavau,’ po o ‘mo le umi o le lalolagi e pei ona tatou iloa tumau:' ae e matauina o le faateleina o foliga e masani lava ona taofia mo le 'faavavau' o le Atua lava ia.. (E.g. I totonu Mt. 6:13, Ua faaiu e Iesu le tatalo a le Alii i le, ‘… e ia te oe le malo ma le mana ma le mamalu e oo i le lagi;’ ae e masani ona faaiʻu Paulo e ala i le faamanuia atu i le Atua ‘seʻia oo i le vavau.’) I totonu 6 o mea i luga 60 tulaga ua tuu faatasi le faaupuga ma se uiga le lelei e maua ai le uiga o le ‘leai lava.’ O le vaega o totoe 68 Mataupu, o se su'esu'ega pu'upu'u o fa'amatalaga e fa'aalia ai o le fa'aliliuga o le 'lalolagi' po'o le 'tausaga' e itiiti se eseesega i le uiga lautele.

Ae o isi faʻamaoniga taua o le uiga faʻamoemoeina o le 'aion‘ e mafai foi ona faaopoopo mai i le faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint o le Feagaiga Tuai. Le Torah (le lomiga lauiloa o le 5 tusi a Mose lea na maua ai le igoa o le Septuagint) na faaliliuina pe tusa o le 250BC, ma le vaega o totoe o le Feagaiga Tuai i le 132BC. O nei faaliliuga o le ‘Tusi Paia’ faavae lea na faaaogā e Iesu, le toatele o tagata Iutaia e tautatala i le gagana Eleni ma tagata o le uluai ekalesia. O le galuega na faia e tagata o ē na matuā atamamai i lo latou malamalamaga i le uluaʻi tusitusiga Eperu ma upu Eleni i o latou taimi.; ma maua ai se avanoa lelei e su'esu'e ai le uiga o le 'aion’ e pei ona faaaogā moni lava i le Tusi Paia.

Ae o le mea moni, ‘olam‘ua aliali mai 438 taimi i totonu 413 fuaiupu o le Eperu OT ma ua faaliliuina o le 'aion‘ (po o lona uiga, ‘aionios‘) 543 taimi i totonu 351 fuaiupu o le Septuagint. Ua uma ona tatou matauina o le uiga o le 'olam‘i le Eperu OT o, toetoe lava a aunoa ma se tuusaunoaga, ‘se vaitaimi matua mamao i le taimi ua tuanai po o le lumanai’ po o le ‘faavavau.’ I mea uma ae 12 fuaiupu ‘olam'ua fa'aliliu sa'o o le'aion'po'o'aionios.' O le vaega o totoe, 7 ua faaliliuina i le uiga o le ‘faaauau/faavavau/mai le amataga’ ma 5 o faitauga eseese o le uiga le mautinoa. O isi fuaiupu o loo iai upu Eperu po o faaupuga ua faaliliuina e faapea ‘aion'po'o'aionios‘ua foliga mai e tutusa uiga.3

Ae a le 'aionios?'

A o tatou i ai i le mataupu o le Feagaiga Tuai, e matua faʻamalamalamaina foi le vaʻavaʻai totoʻa i le uiga 'aionios‘ (G166) i le faaliliuga Eleni Septuagint. Afai tatou te vaʻavaʻai faʻapitoa i 'aionios,’ matou te iloa ai ua aliali mai 119 taimi i totonu 113 fuaiupu; ma pau lava le mea uma ae 9 o nei fa'aliliuga o 'olam.'O lenei toega, 4 o fa'aliliuga o 'alam‘ (o le Kaletaia e tutusa ma ‘olam‘) a o le totoe 5 o faitauga eseese (o se tasi o ia mea e mafai ma le mautinoa talafeagai ona faauigaina o le 'faavavau' po o le 'tino ola pea').4

Sa matou matauina muamua atu lena, le mea Mark 9:43-46 tautala i le afi ‘ua lē tineia,’ ma e ‘le matineia,' Matthew 18:8 fa'aoga 'aionios‘; lea e masani ona faaliliuina o le ‘faavavau,’ ‘faavavau’ po o le ‘faavavau.’ Ae ua finau malosi nisi faapea e tatau ona faaliliuina lenei mea o le ‘aeonian,' i le uiga o le 'faatatau i' se aeon faapitoa, nai lo le i ai o ni meatotino tumau umi po o le faavavau o 'olam.' O le mafuaaga e taua ai lenei mea, pe afai e mafai ona faʻaalia o le manatu muamua i tua atu o le faʻaogaina o le faʻailoga 'aionios‘o e leai o lona umi, ona mafai ai lea ona finau e faapea o se faasalaga 'aeonian' atonu o se vaitaimi puupuu lea o le a faamuta ai., po'o le fa'aliliuina fo'i.

O lea la e moni o nisi, ae le o mea uma lava, ua amata ona faaaogā e tusitala Eleni faalelalolagi ‘aeonian' i lenei uiga faʻapitoa - e pei foʻi ona faia e nisi o failotu Kerisiano - mai le tusa ma le 3 senituri TA ma faasolo mai ai.. Ae o le suʻesuʻega o loo i luga o le Septuagint ua faaalia manino mai ai o le uiga faamoemoeina o le ‘aion'ma'aionios‘ sa i le uiga o le Feagaiga Tuai o le ‘olam‘ – ‘se vaitaimi mamao i le taimi ua tuana’i po o le lumana’i’ po’o le ‘faavavau.’

Talu ai sa faaaoga e tusitala o le Feagaiga Fou le Feagaiga Eperu ma le Eleni e fai ma a latou tusitusiga paia, matou te fa'amoemoe latou te fa'aaogaina ia fa'auigaga tutusa. Ae ina ia siaki atili e tatau ona tatou tilotilo i le Feagaiga Fou lava ia; o fea 'aionios‘ua aliali mai 71 taimi. I totonu 45 o nei mea (toetoe lava lua vaetolu!) o loo faaaogaina i le faaupuga, ‘ola e faavavau.’ O le o le faʻamatalaga masani e faʻaaogaina e faʻamatala ai le ola e le gata o i latou e mulimuli ia Iesu! E faigatā la ona mafaufau i so o se faaupuga e lē talafeagai mo le faaooina atu o le manatu o se mea e lē o faamoemoe e tumau e faavavau! E lē gata i lea, e tolu o nei mau o loo faia ai se sootaga malamalama i le Feagaiga Tuai. Mt 19:6, Mk 10:17 & Lk 10:30 o loo taua uma mai le fesili a le alii mauoa, “O le a se mea ou te faia ina ia ou maua ai le ola e faavavau?” Ae o fea e sau ai lenei faaupuga? O lona faaaogaina muamua faale-Tusi Paia o loo i Dan 12:2; lea e faaliliuina saʻo ai e le Septuagint e pei o le Feagaiga Fou i le faaliliuina o le gagana Eperu, ‘olam chay.'

O le totoe 26 Mataupu, isi 18 e lē taumatea foʻi e sili ona talafeagai pe a malamalama o lona uiga o le ‘faavavau’ po o le ‘faavavau.’ E aofia ai ma le faaupuga, ‘pro chronon aionion;' (‘a o le‘i amataina le lalolagi’ – o lona uiga moni, 'a'o le'i o'o i le taimi o le aeonian'), i totonu Rom 16:25, 2Tim 1:9 & Tit 1:2, ma 'pneumatos aioniou‘ (‘le Agaga e faavavau’) i totonu Heb 9:14.

Tasi fa'amatalaga (Philemon 1:15-16) e mafai ona faauigaina i soo se itu: ‘Aua atonu o le mea lea na te‘a ‘ese ai o ia ma ‘outou mo sina taimi, ina ia e maua o ia e faavavau, e le toe avea o se pologa, ae sili atu i le pologa, o se uso pele.’ Atonu sa na o le mafaufau o Paulo e toe avea lenei pologa ma uso i lenei olaga: ae, tu'u atu i ai le fa'amatalaga, e foliga mai o loo ia mafaufau i tulaga o le ola e faavavau lea ua latou maua nei.

Na ona alu ese lea 7 isi faaupuga o loo faaaogā ai lea upu: e faavavau ‘afi’ (3 taimi), ‘ua fa‘asalaina,'' malaia,’ ‘faaumatiaga,' ma le 'faamasinoga.'

Sa matou faailoa atu muamua atu lena Mat 18:6-9 o se fa'apu'upu'uga o le Mark 9:43-48. Ae o le mea ua ta’ua e Mataio ‘e faavavau (G166) afi', Mark 9:42-48 ua faamatalaina o le afi e ‘lē tineia (G762)’ ma ‘e lē tineia (G4570).’ O lea ua manino mai ai na ioe uma tusitala e faapea sa faamatalaina e Iesu le lē matineia, uiga e faavavau o lenei afi.

Mulimuli ane, vaai i le faataoto a Iesu i mamoe ma ʻoti; matauina aemaise lava fuaiupu 41 ma 46:

Ona ia fetalai atu lea i ē o i lona itu tauagavale, ‘Inā alu ‘ese ia ‘iā te a‘u, o outou o e ua fetuuina, i le faavavau (G166) afi (G4442) saunia mo le tiapolo ma ana agelu. … O nei mea o le a o ese atu i le faavavau (G166) fa'asalaga (G2851)*, a o e amiotonu e oo i le faavavau (G166) soifua (G2222). (Mat 25:41,46)

O iinei tatou te maua ai le faaupuga ‘faasalaga e faavavau.’ E oo lava i le talaaga o le f.46 na o ia lava, o le faamatalaga lea o loo faamatalaina ai se faasalaga le tumau ae o le upu lava lea e tasi o loo faaaogaina i le fuaiupu lava e tasi e faamatala ai le taui e faavavau o e amiotonu., e foliga mai e fesiligia. Ae o le a le faasalaga na tuuina atu ia i latou? Afi e faavavau (v. 41). E faigata tele ona fai mai o le ‘faasalaga e faavavau’ o se tulaga le tumau pe a iloiloina i le tala tonu o le f.46.: ae pe a tatou mafaufau i le mea moni o lenei lava faaupuga, 'Afi e faavavau' o loʻo faʻaaogaina e le tusitala e tasi i Mt 18:6-9, lea e tutusa ai ma le afi e ‘le tineia’ ma ‘le tineia’ i totonu Mk 9:42-48, o lenei finauga e matua faigata lava ona lagolagoina.

O i latou la e lagolagoina le manatu e faapea o le 'faasalaga e faavavau' e matua faatapulaaina le umi o loo i ai se faafitauli manino o le gagana.. I le taumafai e faʻafetaui lenei mea latou te faʻaaogaina masani 2 finauga. I le tasi itu, latou te faapea mai o le upu Eleni saʻo mo le ‘faavavau’ e lē o le ‘aionios‘: ae ‘aidios.' Ae o lesi foi itu, latou taumafai e fai mai 'kolasis‘ (G2851) i totonu Mat 25:46 moni o lona uiga faasa'oga fa'asalaga; ma, afai o lea, e tatau ona le tumau.

E masani lava ona vaʻaia i latou e lagolagoina le manatu e faapea 'aionios‘e lē o lona uiga o le ‘faavavau’ taumafai e taʻutonuina a latou faamatalaga e ala i le finau faapea o le upu Eleni saʻo mo le ‘faavavau’ o le ‘aidios‘ (G126). Ae i le faatinoga o upu e lua e toetoe lava a tutusa ma e masani ona fesuiai, fa'alagolago ile mana'o patino ole tusitala. O lenei upuaidios' o loʻo faʻaaogaina foi i le NT - e ui na o le faalua. I totonu Rom 1:20, o se faaliliuga o le 'faavavau' e manino le uiga. Ae i totonu Jude 1:6 e faasino i filifili lea, e ui ina manino le faamoemoe e le mafai ona faaleagaina, e na'o le fa'aaogaina mo se vaitaimi patino (se‘ia o‘o i le aso o le fa‘amasinoga). O lea fa'aogaina e matua'i fa'afete'ena'i ma le fa'amatalaga e faapea 'aidios,' e sili ai 'aionios,' o le upu sa'o mo le 'faavavau'.

e ‘kolasis‘Fa‘asa‘o?

Ua faapea mai foi ‘kolasis‘ (G2851) e sau mai le veape'koladzo‘ (G2849), o lona uiga o le 'fa'amuta'; ma sa faatatau muamua i le teuteuina o laau. E masani ona faailoa mai e faapea, i le senituri lona 4 TLM, Na faia e Aristotle se eseesega i le va okolasis‘e pei o le fa‘asalaga ‘ua faia mo le manuia o lē ‘ua mafatia:'ma'timoria,’ lea ‘e manuia ai lē na te faia, ina ia faamalieina ai o ia.’ Ae pe o iai ea se eseesega faapena i le Koine Eleni o le vaitaimi o le Feagaiga Fou?

Mea muamua lava, o lea faatoa tatou vaaia o le ‘faasalaga e faavavau’ lea e auina atu i ai ‘oti Mt 25:46 e leai lava se tasi na o le ‘afi e faavavau’ o Mt 25:41. O lenei mea e matua fa'aalia ai se taunu'uga e le fa'asa'o. Ina ia mafai ona foia lenei faʻamatalaga matou te manaʻomia se faʻamaoniga malosi e faapea 'kolasis‘ua masani ona malamalama i ai o lona uiga o le fa‘asa‘o fa‘asalaga. Ae na o le pau lava le isi nofoaga e 'kolasis' e aliali mai i le NT o loʻo i totonu 1Jn 4:18; ma e mafai ona faauigaina i itu uma e lua. Ae peitai, e lua foi taimi o le veape, ‘koladzo.'O le muamua, Acts 4:21, e le mautonu foi. Ae o le lona lua, 2Pe 2:9, e leai; aua afai tatou te faitau i luga tatou te iloa ai o le taunuuga mulimuli o loo fuafuaina, i totonu 2Pe 2:12, o nisi o le a ‘faaumatia atoa.’

Ae ‘kolasis‘ua maua fo‘i 7 taimi i le Septuagint. 5 taimi i Esekielu o loo faaliliuina ai le gagana Eperu ‘fa'afefiloi pu‘ (H4383 'mea tautevateva' po'o le 'fa'aleagaina'). 3 o nei mea, i totonu Eze 14:3-8, e i ai le taunuuga o le tagata solitulafono e ‘vavaeeseina’ mai i lona nuu; i totonu Eze 18:30-31 o le taunuuga o le oti. Na'o totonu Eze 44:12 faia'mikshole‘ia aofia ai se vaega o le toefuataiga; e ui i le leiloa tumau o le tulaga. O le isi 2 mea tutupu, o le faaliliuga o le Septuagint o Eze 43:10-11 faitau, ‘ latou te talia lo latou sala’, faaaogaina (‘kolasis‘) i se uiga toe faafo'isia: ae e le o se faaliliuga lea o le ‘mikshole‘. E lē o taʻua e le uluaʻi Eperu se faasalaga; ae fai mai, ‘āfai e māsiasi i latou i mea uma na latou faia.’ Mulimuli ane, Jer 18:20 o lo'o i ai se fasifuaitau e fa'aoga ai le 'kolasis:’ ae ona o lenei fasifuaitau e matuā leai lava i tusitusiga Eperu, e leai se mea e mafai ona mautinoa lelei i lona uiga.

O i latou o lo'o mana'o e fa'alauiloa le tasi manatu nai lo le isi, e masani lava ona latou fa'aaogaina fa'ata'ita'iga e fetaui lelei ma a latou mataupu: ae, e pei ona mafai ona vaaia, o le faaaogaina o tusitusiga paia e faalagolago i le talaaga. E faapena foi, i tusitusiga Eleni faalelalolagi o lenei vaitau o loʻo i ai foi le tele o faʻataʻitaʻiga e le toe faʻaleleia o 'kolasis.'5

O lea la, e fa'aseseina le tu'uina atu o le uiga e sili ona fiafia i ai le tagata 'kolasis'ina ia fa'alēaogāina le uiga sili atu ona lelei fa'amaumauina o le Tusi Paia o le 'aionios.'

O lenei mea e tu'u lelei ai i tatou 2 mafuaaga autu mo le fesiligia o le 'faavavau' faʻamatalaga o 'aionios‘ina ua manatunatu i faamatalaga a Iesu i le faamasinoga a le Atua:

  1. Matou te le fiafia i faʻamatalaga.
    (Vaai foi ‘O le Tauivi ia Malamalama’ ma Fa'aopoopo B – E tu le Buck O fea?.)

  2. O le a le uiga e mafai ona faapea atu ai le faatafunaga e faavavau?
    (Vaai foi Fa'aopoopo C – Le Oti e Faavavau?)

Va'ai isi Fa'aopoopoga …

vaefaamatalaga

  1. Ua fautuaina e faapea ‘olam‘ atonu na muai maua mai i le gagana Eperu, ‘alam‘ (H5956), o lona uiga ‘ufi mai le vaai.’ Tagai i le faaliliuga Eperu ma le Septuagint o le Ps 90:8, faataitaiga. ↩
  2. Va'ai iinei mo se fa'ata'ita'iga: O le ā le uiga o le upu ‘Olama’?. ↩
  3. O isi faaliliuga faa-Eleni o ‘olam‘ (ma numera a Malosi) o:

    G1275 Lev 25:32; Ez 46:14; ‘ua/fa’aauau’

    G104.1 Deu 33:15; 33:27; ‘e fa‘avavau’

    G746 Jos 24:2; Isa 63:16; Isa 63:19; ‘amataga’

    O faitauga eseese e: 1Sa 27:8; Isa 57:11; Isa 64:5; Jer 10:10; Jer 51:57.

    Fuaiupu o loo iai isi upu Eperu po o faaupuga ua faaliliuina e faapea ‘aion‘ pe ‘aionos‘, o lo'o lisiina i lalo. O le numera a le Malosi o le uluaʻi upu Eperu (pe a iloa) sosoo ai ma mau faasino; ona sosoo ai lea ma se faaliliuga faa-Peretania o upu Eperu ma le Eleni * tutusa, ina ia malamalama atili ai i le uiga ma le faaaogaina. O loo iai upu si'o pe a mana'omia: ae le o totonu o upusii.

    H314 Is 48:12; 'muli'='i totonu o le eon’

    H1973 Is 18:7; mai lo latou amataga ‘ma aga’i atu ai = mai le taimi nei ‘ma o’o atu i le vaitau o aso.’

    H5331 Ps 49:19; Is 13:20; Is 33:20; Jer 50:39; 'ever'='i totonu o le eon’ (N.B. Is 33:20 + ‘o le taimi’ faamamafa le uiga faaletino)

    H5703 Ps 21:6; 22:26; 37:29; 61:8; 89:29; 111:3; 111:10; 112:3; 112:9; ‘e faavavau’=’i totonu o le eon o le eon)'. Is 9:6 e iai faitauga eseese; Is 57:15 = nofo ‘i le eon.’

    H5704+H5703 Ps 83:17; 92:7; 132:14; 'mo le fa'avavau'='i totonu o le eon o le eon'. Ps 132:12=’i totonu o le eon.’

    H5704+H1988 1Ch 17:16; ‘e oo mai i le taimi nei’=’e oo i le lagi’

    H5750 Ps 84:4; 'always'='i totonu o eons o eons.’

    H5865 2Ch 33:7; ‘forever’=’i totonu o le eon’

    H5956 Ps 90:8; ‘mea lilo’=’eon’ (ua manatu le toatele o le a’a lea e sau ai ‘olama’ ma le ‘alam’ e maua mai).

    H5957 Ezr 4:15; 4:19; Dan 2:4; 2:20; 2:44; 3:9; 4:3; 4:34; 5:10; 6:6; 6:21; 6:26; 7:14; 7:18; 7:27;alam‘ (Kaletaia)=’olam‘(Eperu)='eona’

    H6924 Ps 55:19; 74:12; ‘of old’=’a o lei oo i le eon(s).’

    H6965 Pro 19:21; ‘tu/manumalo’=’e tumau i le eon’

    Faitauga eseese Est 9:32; Job 10:22; 19:18; 19:23; 21:11; 33:12; 34:17; Ps 25:2; 76:4; 102:28; Pro 6:33; 8:21; Is 17:2; 19:20; 28:28; Jer 50:39; Ez 32:27.

    *O faaliliuga faaEleni e mai le ‘Aposetolo Tusi Paia Polyglot‘ ma faaaoga le sipelaga faaAmerika o le ‘eon.’ ↩

  4. Fuaiupu o loo iai upu Eperu po o faaupuga e ese mai i ‘olam‘ lea ua faaliliuina e pei ‘aionos‘, o lo'o lisiina i lalo.

    H5957 Dan 4:3; 4:34; 7:14; 7:27;alam‘ (O le Kaletaia lea e tutusa ma ‘olam.’

    Faitauga eseese Job 10:22; 21:11; 33:12*; 34:17; Ps 76:4.

    *O le faaliliuga o le Septuagint o Iopu 33:12 faitau, ‘… Aua o le i luga o tagata, o le ‘aionios.’ ↩

  5. Mo faʻataʻitaʻiga auiliili, tagaʻi i le lomiga lona tolu pe mulimuli ane o le ‘A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Christian Literature’ (e masani ona taʻua o le 'BDAG’ po'o le 'BADG', ISBN nu. 0226039331 pe 978-0226039336). E masani ona iloa o le lomifefiloi sili ona atoatoa ma faaonaponei o le gagana Eleni o lenei vaitaimi. Ae paga lea, e taugata tele ma e le masani ona maua i luga ole laiga; ia taumafai la i se faletusi faafaifeau. O le isi punaoa aoga o le lenei tusiga mai Reddit, i lalo o le ulutala, ‘I le Upu Kolasis ma Ona Aiga.’ Ae ia nofouta o lona tusitala e tusi mai se gagana faʻapitoa, faalelalolagi, manatu; ma o le mea lea e le o le naunau e saili se malamalama sili atu ona faatapulaaina o Iesu’ upu. ↩

Tuua se Faamatalaga

E mafai foi ona e faʻaaogaina le vaega e fai atu ai sau fesili: ae a faʻapea, faʻamolemole faʻaopopo faʻamatalaga fesoʻotaʻi ma / pe faʻailoa manino pe a e le manaʻo e faʻalauiloa lou faʻailoga.

Faʻamolemole matau: O tala e masani ona faʻatonuina ae e leʻi lolomia; o lea o le a le vave aliali mai: ae o le a taofia foi i latou ma le le mafaufau.

Igoa (tuu i le faitalia)

Imeli (tuu i le faitalia)