Flevuus Joses.
N.B. O lenei itulau e le'i iai se “Igilisi Faigofie” lomiga.
Fa'aliliuga otometi e fa'avae i le ulua'i tusitusiga fa'a-Peretania. E ono aofia ai ni mea sese taua.
le “Sese Tulaga Lamatia” fua faatatau o le faaliliuga o: ????
Fanau mai i 37 TA i se aiga ositaulaga, ma tausia i Ierusalema, Na asiasi muamua Josephus i Roma i le 20 o ona tausaga o se fautua faapolotiki mo tagata Iutaia; ma ina ua amata le fouvalega a Iutaia na ia muai tau faasaga i tagata Roma. Ae, ina ua pueina e Vespasian, Na faailoa mai e Josephus o Vespasian na faamoemoe e faataunuu se valoaga faa-Iutaia anamua e ala i le avea ma Emeperoa o Roma. Ina ua tupu moni lenei mea, Na tuu atu e Vespasian ia Josephus lona saʻolotoga ma mulimuli ane avea o ia ma tamafai, faaopoopo atu ia te ia le igoa o le aiga o Flavius.
Ua teena o se faalata e ona lava tagata, sa ia saili ma le le manuia e tauanauina le au puipui o Ierusalema ia siilima atu; ma sa molimauina e le tagata lava ia lona pa'ū. O nei aafiaga, faatasi ai ma lona mauaina o punaoa faa-Iutaia ma Roma sa avea ma faavae o ana galuega tetele e lua. ‘O le Taua a Iutaia’, lomia e uiga i 78 TA, o se talafaasolopito o le fouvalega, ma le ‘Tulafono a Iutaia’, a 20 voluma talafaasolopito o tagata Iutaia, na lomia e uiga i 93 TA. E lua isi galuega na ia ola mai: ‘Faasagatau i Apion’, o se puipuiga o le faa-Iutaia e faasaga i se tagata faitio Roma, ma le 'Ola', lona talaaga, lomia i le amataga o le senituri lona lua. E lē o iloa tonu po o anafea na maliu ai.
Josephus’ galuega o loo i ai le tele o mau e maua ai le faamaoniga mo le talafaasolopito o faamaumauga o le talalelei.
Ioane le Papatiso
I Antiquities, 18.5.2, O loo talanoaina e Josephus le galuega a Ioane le Papatiso.
“O lenei ua manatu nisi o Iutaia o le faaumatiaga o le autau a Herota e mai le Atua, ma e matua tonu lava, o se faasalaga o le mea na ia faia faasaga ia Ioane, sa ta‘ua lena o le Papatiso: auā na fasiotia o ia e Herota, o se tagata lelei, ma poloai atu i tagata Iutaia ia faia le amio lelei, i le amiotonu o le tasi i le tasi, ma le amioatua i le Atua, ma ia o mai i le papatisoga; mo lena o le fufuluina [ma vai] o le a talia e ia, pe a latou fa'aaogaina, e le ina ia tuu ese [po o le faamagaloga] o nisi o agasala [na'o], ae mo le faamamaina o le tino; i le manatu pea na mua'i fa'amamāina le agaga i le amiotonu. O afea la [tele] ‘ua ō mai fo‘i isi e to‘atele ‘iā te ia, auā ‘ua matuā atuatuvale lava i latou [pe fiafia] e ala i le faalogo i ana upu, Herota, o e na fefefe ne'i tuu atu e le malosi tele o Ioane i luga o tagata i lona malosi ma lona manao e faatupu ai se fouvale., (auā ‘ua foliga mai ‘ua sauni i latou e fai se mea na te fai atu ai,) manatu e sili, e ala i le fasiotia o ia, ina ia puipuia ai so o se mea leaga e ono faia e ia, ma ‘aua ne‘i fa‘atupuina o ia i mea faigatā, e ala i le faasaoina o se tagata e mafai ona ia salamo mai ai pe a tuai. O lea na auina atu ai o ia o se pagota, ona o le ita masalosalo o Herota, ia Makerus, o le maota sa ou ta’ua muamua, ma sa fasiotia ai i inā. O lea sa i ai le manatu o Iutaia o le faaumatiaga o lenei autau na auina atu o se faasalaga ia Herota, ma se faailoga o le le fiafia o le Atua ia te ia.”
O le mea moni e faapea e leʻi faafesootaʻi e Josephus Ioane ma Iesu e lē o se mea e faateʻia ai e pei ona foliga mai ai; Galuega 13:25 ua faamanino mai ai na faatoa amata ona tautala Ioane e uiga ia Iesu i le faaiuga o lana faiva. E faapena foi, e ui lava o lona malamalama i le mafuaaga na fasiotia ai o ia e Herota e ese mai i tala o le talalelei; e ioe mea moni muamua.
Toeitiiti lava o tagata atamamai uma e talia le moni o lenei fuaitau.
James le na o le
E sili atu ona taua, o le faasinoga lea i le maliu o Iakopo, le uso o Iesu, mai Antiquities 20.9.1:
“A o lenei o Kaisara, ina ua faalogo i le oti o Feso, auina atu Albinus i Iutaia, e avea ma procurator. Ae na aveesea e le tupu Iosefa mai le perisitua maualuga, ma tuuina atu le tofi o lena mamalu i le atalii o Ananus, o lē na ta‘ua fo‘i o Ananus. … Ae o Ananus laitiiti lenei, WHO, e pei ‘ona matou ta‘u atu muamua ‘iā te ‘outou, ave le faitaulaga sili, o se tagata toa i lona ita, ma le soona fai; o ia fo‘i o le lotu a le ‘au Satukaio, o ē ‘ua matuā fa‘amaoni i le fa‘amasinoina o ē solitulafono, i luga o isi uma o Iutaia, e pei ona uma ona tatou matauina; anafea, o lea, O Ananus sa iai lea uiga, sa ia manatu ua ia maua nei se avanoa talafeagai. Ua oti nei Feso, ma Albinus sa i luga o le ala; ‘ona fa‘apotopoto ai lea e ia o le fono a fa‘amasino, ma aumai i o latou luma le uso o Iesu, o lē na ta‘ua o Keriso, o lona igoa o Iakopo, ma isi; ma ina ua ia faia se tuuaiga ia te i latou o ni tagata soli le tulafono, ‘ua ia tu‘uina atu fo‘i ‘iā te i latou ‘ia fetogia i ma‘a: ae o i latou na foliga mai e sili ona tutusa o tagatanuu, ma o e na sili ona le fiafia i le solia o tulafono, sa latou le fiafia i le mea na faia; ‘ua latou ‘a‘auina atu fo‘i le fe‘au i le tupu, ‘ua mana‘o ‘iā te ia e ‘auina atu ‘iā Ananus ‘ina ‘ia lē toe faia e ia lenā mea, auā o le mea ‘ua uma ‘ona faia e ia e lē tatau ‘ona ta‘uamiotonuina; leai, o nisi foi o i latou na o atu e faafetaiai ia Albinus … O lea na usitaia ai e Albinus mea na latou fai mai ai, ma tusi atu ma le ita ia Ananus, ‘ua fa‘amata‘u fo‘i o ia o le a fa‘asalaina o ia ‘ona o le mea na ia faia; lea na aveesea ai e le tupu o Akeripa le ositaulaga sili mai ia te ia, ina ua na o le tolu masina na ia pule ai, ma faia Iesu, le atalii o Damneus, faitaulaga sili.”
E ese mai i le faamaonia o le taitai o le ekalesia Ierusalema, ‘Iakopo le Amiotonu’, e pei ona lauiloa o ia, sa faaaloalogia e tagata Iutaia (c.f. Galuega 21:18-24), ua tatou maua iinei se faasinomaga manino ia te ia, ‘o le uso o Iesu, o lē na ta‘ua o Keriso.
Ua faapea mai nisi tagata faitio, ‘o lē na taʻua o Keriso’ o se fa'atasiga fa'aKerisiano: ae,
- E leai se mea i le vaogagana, anotusi, ma isi., e fa'ailoa mai o le tusitusiga sa fa'afefeteina i so'o se auala.
- Ana le o Iakopo le uso lea o Keriso, o se mea uiga ese ona e leʻi tuuina mai e Josephus se isi faamatalaga e uiga i le mea na faia e Ananus faasaga ia Iakopo: a o le ita i le uso o lē na ia manatu o se Mesia pepelo e faigofie ona malamalama i ai.
- O le fuaitau na taʻua e Origen i le amataga o le 200 TA. O le taimi lea sa avea pea Kerisiano ma se vaega toʻaitiiti sa sauāina, ma o le mea lea na le maua ai le pule i le anotusi o punaoa Roma po o Iutaia.
- Ua taʻua e Josephus le silia ma le sefululua isi tagata e taʻua o Iesu. E i ai le isi i le faaiuga o lenei lava parakalafa ma, e pei ona mafai ona vaaia, E masani ona saunia e Josephus nisi faamatalaga e ʻalofia ai le fenumiai i tulaga faapena.
- O le faaupuga, ‘ua ta‘ua o Keriso’, e ogatasi ma se tagata, e pei o Josephus, na mana'o e fa'amaumau le suafa e aunoa ma le fa'amaoniaina. Ae afai na lagona e se tagata Kerisiano e tatau ona faaopoopo se faasinomaga ia Iesu, e matua'i fa'apea na te fa'aaogaina se fa'aupuga e le fa'atupuina.
- O le a le mafuaaga na i ai mo sea faaopoopoga? Fai mai le au masalosalo faaonaponei o le fatuina lea o se faafoliga o le talafaasolopito: ae o faamaoniga uma o loo maua e faailoa mai ai na talia lenei mea e tagata Iutaia ma Roma. Ana faapea o le talafaasolopito o Iesu o se mataupu, aisea ua leai ai se tasi o nei uluai upusii Kerisiano na faaaogaina Josephus mo lenei faamoemoe?
O nisi ua oo lava ina fai mai o le faasinomaga atoa e faafoliga: ae o le moomooga lea – e leai se faamaoniga e lagolagoina ai lea faamatalaga. O le manatu lofituina i le au tusitala talafaasolopito o faatosinaga uma e faapea o le fuaitau e matua moni lava..
O le Molimau Flavian
Le tusitusiga o le Testimonium Flavianum, e pei ona aliali mai i le Tusi 18, mataupu 3, vaega 3 o lomiga uma o loo iai o Josephus’ O mea tuai, e mafai ona faaliliuina e faapea (suiga talafeagai o lo'o fa'aalia i puipui):
“O le taimi lea sa i ai Iesu, o se tagata poto, pe afai e tatau ona taʻua o ia e se tasi o le tagata. Aua o ia o se tasi na faia (ofo / matagofie) galuega, ma se faiaoga o tagata na mauaina le (upu moni / e le masani ai) ma le fiafia. ‘Ua ia fa‘aoso le to‘atele o Iutaia ‘atoa ma le to‘atele o tagata Eleni. O Ia o le Keriso. Ma ina ua faasalaina o ia e Pilato i le satauro, auā na molia o ia e ta‘ita‘i o i tatou, o ē na alolofa ‘iā te ia talu le amataga e le‘i tu‘ua ai, auā na fa‘aali atu o ia ‘iā te i latou i le aso tolu, toe maua le ola, e pei ona valoia e perofeta a le Atua nei mea ma le anoanoai o isi mea ofoofogia e uiga ia te ia. Ma e oo mai i le taimi nei le ituaiga o Kerisiano, o lona igoa lea mai ia te ia, e le o mate.” (O mea tuai, Tusi 3, Vaega 3.)
E matua lelei tele lenei mea e le moni! O ai seʻi vagana se Kerisiano na te tusia vaega o loo faamatilatila? Ae o le mea moni, o lenei upusii na muamua taʻua e Eusebius i le amataga o le 4th seneturi; a o Origen, 100 tausaga ua mavae, fai mai e uiga ia Josephus faapea, ‘ae le‘i talia e ia Iesu mo Keriso, e ui i lea sa ia molimau atu o Iakopo o se tagata amiotonu.’ (Faamatalaga i luga o Mataio, 10.17.)
Manino, o lea, Josephus’ ulua'i tusitusiga ua ua suia. O le fesili o le, e fia?
Ua avea lea ma mataupu o felafolafoaiga a tagata atamamai. Fai mai nisi o le fuaitau atoa e pepelo; ae o loʻo i ai mafuaaga faʻasolopito lelei e teena ai lenei manatu.
- O nisi tagata faitio fai mai o le fuaitau 'e le o se talaaga'. E amata le mataupu i tala o fetauaiga e lua i le va o Iutaia ma Pilato, le tasi i luga o ata o Kaisara ma le isi ona o le faaaoga sese o tupe paia mo se galuega vai. Ona tatou maua lea o Iesu, tausalaina e Pilato. Ona sosoo ai lea ma se faamatalaga umi o se faalumaina i le malumalu o Isis i Roma, na fa‘aumatia ai ma fasiotia ai ona ositaulaga, ma mulimuli ane i se tala o se isi faalumaina na mafua ai ona tuliesea tagata Iutaia mai Roma. Afai ei ai se tasi o nei mea 'ua le fetaui', o le mea na tupu Isis, lea e leai sona aafiaga tuusao i mataupu faa-Iutaia; ae e leai se tasi e masalosalo na tusia e Josephus lenei mea, aua o mea fa'apipi'i fa'apea e masani lava o lana sitaili.
- Ae peitai, o le talaaga o le fuaitau e maua ai se finauga sili atu ona mamana faasaga o se faaofiga faa-Kerisiano, aua muamua le tala ia Ioane le Papatiso, lea e aliali mai i mataupu e lua mulimuli ane, i totonu 18.5.2. E lē o mulimulitaʻia e Josephus se faasologa o taimi, ma ua na ona vaai atu ia Ioane o se failauga o le amiotonu; e matua malie lava le ta'ua o Iesu’ oti, a o talanoaina Pilato, ona oti ai lea o Ioane, i se talanoaga mulimuli ane e uiga iā Herota. Ae mai le vaaiga faa-Kerisiano, e matua sese lava lenei auala, e pei o Ioane o le tagata muaulu o Iesu; semanu e le filifilia e se Kerisiano lenei manatu e faaofi ai se faamatalaga faapena.
- Josephus’ faasinomaga i le fuaitau o Iakopo, ia ‘Iesu, o lē na ta‘ua o Keriso,’ o ia lava o lona uiga na ia taʻua muamua lenei Iesu faapitoa. O le Testimonium Flavianum e muamua atu i lenei mau ma o le faʻamatalaga manino lea mo Josephus’ fa'atusa.
- Seʻi manatu foʻi i le faamatalaga a Origen e faapea o Josephus ‘e leʻi talia Iesu mo Keriso’. Na faapefea ona ia iloa? Afai o Josephus’ na o le faasinomaga sa i ai, 'Iesu, o lē na ta‘ua o Keriso,’ e foliga mai e lē o se mau e faamatala ai le mautinoa o le faamatalaga a Origen.
- Talu ai na faailoa manino mai e Josephus le iai o Iesu e ala i le faamatalaina o Iakopo le Amiotonu o lona uso, aisea na ia le ta'ua ai o ia?
Ae o lesi foi itu, pe a na ona tatou tapeina o vaega ua masalomia, tatou maua lenei:
“O le taimi lea sa i ai Iesu, o se tagata poto. Aua o ia o se tasi na faia (ofo / matagofie) galuega, ma se faiaoga o tagata na mauaina le (upu moni / e le masani ai) ma le fiafia. ‘Ua ia fa‘aoso le to‘atele o Iutaia ‘atoa ma le to‘atele o tagata Eleni. Ma ina ua faasalaina o ia e Pilato i le satauro, auā na molia o ia e ta‘ita‘i o i tatou, o ē na alolofa ‘iā te ia talu le amataga e le‘i tu‘ua ai. Ma e oo mai i le taimi nei le ituaiga o Kerisiano, o lona igoa lea mai ia te ia, e le o mate.”
O le upu Eleni ‘paradoxos’ e mafai ona fa'aliliu o le 'fa'ate'ia', pe 'matagofie'. E masani lava ona manatu le au faaliliu Kerisiano i le mea mulimuli, ae atonu o le uiga o le upu muamua a Josephus. O le upu ua faaliliuina, ‘upu moni’, o le 'tala'i; ae e masani ona fautuaina e tatau ona faitau lenei mea, na sau o ia’ (e le masani ai). O le fasifuaitau, 'e le'i tu'ua', ua eseese ona faaliliuina e faapea ‘e le’i muta (ia alofa ia te ia)‘, ‘… (e faatupu faalavelave)‘, ma isi., e faalagolago i le manatu o le tagata faaliliu; ae, talu ai o upu fa'apuipui e le o iai moni i le tusitusiga, Ua ou taofiofia au lava i se faaliliuga sili atu ona moni.
O lea, pe afai tatou te toe iloiloina nei finauga mo ma tetee i le moni aʻiaʻi o tusitusiga o totoe, matou te maua:
- O mea o totoe e sili atu ona ōgatusa ma le galuega a se Iutaia e lē o se Kerisiano na i lo le galuega a se Kerisiano.
- O loo faamatala ai le māfuaaga na mautinoa ai e Origen e leʻi taliaina e Josephus Iesu. E leai se Kerisiano o le a faamalieina i se faamatalaga le mautonu ma le le faia o se tautinoga, e leai se faitioga e uiga i amioga a tagata taʻitaʻi Iutaia (e le pei o le fetogiina o Iakopo) ma e foliga mai e teʻi malie e leʻi faʻaumatia Kerisiano.
- O suʻesuʻega tusitusia e faʻaalia ai lena mea, e le pei o vaega ua tapeina, o upu ma sitaili e ōgatusa atoatoa ma upu a Josephus i isi vaega o ana tusitusiga. O le a avea lenei mea ma se galuega tele e oo lava i se tagata atamai i aso nei. E pei ona taʻua e John P. Meier, o se tasi o pule sili i lenei mataupu o loʻo faʻamatalaina:
“O le faʻatusatusaina o upu i le va o Josephus ma le NT e le maua ai se fofo lelei i le faʻafitauli o le faʻamaoni ae e faʻamalosia ai i tatou e fesili po o le fea o faʻaaliga e lua e mafai ona sili atu ona ono tupu.. Pe o se Kerisiano o se seneturi e le iloa na matua faatofuina o ia lava i upu ma sitaili a Josephus lena, e aunoa ma le fesoasoani a so o se lomifefiloi faaonaponei ma concordances, sa ia mafaia (1) aveese mai ia te ia le upu NT lea e masani ona ia tautala ai e uiga ia Iesu ma (2) toe faia atoatoa le gagana Eleni a Josephus mo le tele o le Testimonium – e leai se masalosalo e fa'atupuina ma le tigaina se ea o le fa'atauva'a – ae i le taimi lava e tasi e faʻaumatia ai le ea i ni nai faʻamaoniga faʻaKerisiano? Pe sili atu le fa'amatalaga autu, (1) lea na matou fa'amavae muamua e ala i le su'eina o mea e ono taia ai se tasi i le tepa muamua o ni fa'amaoniga fa'aKerisiano, ma (2) lea na matou iloa ai na tusia i upu masani a Josephan e ese mai le faʻaaogaina o le NT., o le mea moni na tusia e Josephus lava ia? O ata e lua, Ou te iloa o le lona lua e sili atu ona foliga mai.” (Meier, ‘O se Iutaia Fa’atauva’a: Toe manatunatu i le tala faasolopito o Iesu)
O le mataupu faavae o le moni aʻiaʻi o le Molimau e masani ona faanenefu i upusii sese ma le fenumiai ma isi mau a Josephan. (e pei o le tala i le faasatauroina o Menakema), faʻapea foʻi ma faʻamatalaga e uiga i isi faʻamatalaga leiloa. Atonu na fai sina tala itiiti a Josephus e uiga iā Iesu, e pei ona faailoa mai e le “Tusi al-'Unwan” pepa: ae o lesi foi itu, atonu sa tau le taupulea. O suʻesuʻega komepiuta talu ai nei na faʻaalia ai nisi mea e tutusa ai i le va o le Molimau ma vaega o Luka 24, e faapea o tusitala uma e lua atonu na maua se avanoa i se puna muamua o loo i ai se tala ia Iesu’ Maliu ma le Toetu. Ae toe foi, e ui e ono aafia ai o tatou manatu i le faaupuga saʻo a Josephus’ ulua'i tusitusiga, e le suia ai le mea moni o loo i ai iina.
O la tatou vaaiga i le iʻuga o le a faalagolago pea i o tatou manatu i mea na ono faatalitalia ma le talafeagai e fai mai ai e Josephus: ae o le mea e ono tula'i mai o le toe fa'afouga o lo'o ta'ua i luga o lo'o fa'atusalia ai lona fa'avae autu. Mo tatou, e le pei o Origen, o le mataupu autu o le talafaasolopito o Iesu Keriso; ma se faasinomaga i nei laina lautele (fa'ato'a fa'atasi ma teuteuga a le au fa'amatala fa'a-Kerisiano!) o le ituaiga tonu o fa'amaoniga mai fafo e fa'amoemoe e maua e se tusitala fa'asolopito.
Fausiaina itulau e Kevin King
